MOK precizirao pravila o političkim protestima tokom Olimpijskih igara

Autor: Beta Beta
četvrtak 09.01.2020.
23:53
Izvor: Beta

Nemaklečanja na Olimpijskim igrama, nema gestova rukama s političkim značenjem, nema nepoštovanja svečanog uručenja medalja

Beta/AP Photo/Shizuo Kambayashi
Beta/AP Photo/Shizuo Kambayashi

Povezane vesti

Nema klečanja na Olimpijskim igrama, nema gestova rukama s političkim značenjem, nema nepoštovanja svečanog uručenja medalja - Međunarodni olimpijski komitet (MOK) je danas objavio smernice u kojima se precizira koje vrste protesta sportistima neće biti dozvoljene ove godine na Igrama u Tokiju.

Sportistima je po Pravilu 50 Olimpijske povelje zabranjeno da na sportskom terenu izražavaju politički stav, poput podignutih pesnica američkih sprintera Tomija Smita i Džona Karlosa na Olimpijskim igrama 1968. u Meksiku.

Olimpijci sada više nego tada znaju koji potezi "podele i ometanja" mogu dovesti do disciplinskih mera u Tokiju. Oni i dalje mogu da izraze političko mišljenje, ali samo u zvaničnim prilikama za medije, ili na društvenim mrežama, ne i na terenu.

"Bila nam je potrebna jasnoća, jasna pravila", rekla je Kirsti Koventri, predsedavajuća Komisije sportista MOK-a, koja je nadgledala izradu novog dokumenta na tri stranice. "Većina sportista smatra da je veoma važno da kao sportisti poštujemo jedni druge"
, objasnila je Koventri, dobitnica zlatne olimpijske medalja u plivanju, sada ministarka sporta Zimbabvea.

Sportisti koji pravila o protestima budu kršili tokom Igara u Tokiju, od 24. jula do 9. avgusta, biće suočeni s tri kruga disciplinskih mera: MOK-a, sportskog upravnog tela i olimpijskog komiteta svoje zemlje.

Nove smernice su donete pošto je američki Olimpijski komitet ukorio dvoje američkih sportista zbog protesta na podijumu prilikom uručenja medalja na Panameričkim igrama, avgusta prošle godine, u Limi, u Peru. Mačevalac Rejs Imbodin je kleknuo na podijumu, a bacačica kladiva Gven Beri u znak protesta podigla pesnicu. Oboje su 12 meseci pod uslovnom kaznom, a taj periodu zahvata i Olimpijske igre u Tokiju.

Protestovali su 2019. godine i plivači iz Australije i Velike Britanije koji su odbili da se na postolju pridruže osvajaču zlatne medalje na Svetskom prvenstvu, Sun Jangu, jer je ta kineska zvezda umešana u kršenje dopinga.

Jedan politički gest na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru 2016. godine prošao je nekažnjeno u muškom maratonu. Osvajač srebrne medalje Feisa Lilesa je ukrstio zglobove šaka na ciljnoj liniji - kao da su mu ruke vezane, da bi tako simbolično podržao demonstrante koji su zahtevali slobodu u njegovom rodnom kraju u Etiopiji.

"Osnovno načelo je da je sport neutralan i da mora biti odvojen od političkog, religioznog ili bilo kojeg uticaja druge vrste", piše u dokumentu MOK-a, uz poziv da "fokus na sportskom terenu i s njim povezanim svečanostima, mora biti na proslavi uspeha sportista".

Na današnjem sastanku Izvršnog odbora MOK-a i panela sportista raspravljalo se i o Pravilu 40 Povelje koje strogo ograničava mogućnost sportista da promovišu svoje sponzore tokom zvaničnih perioda Olimpijskih igara.

Nemački sportisti su prošle godine van sistema MOK-a dobili "popust" odlukom koja je dovela do toga da olimpijski komiteti u Sjedinjenim Državama, Australiji i Kanadi ponude bolje uslove svojim sportistima.

U slučaju Nemačke, federalna agencija se usprotivila argumentaciji MOK-a da je zadržavanje ekskluzivnih prava sponzora najvišeg ranga zaštitilo vrednost ugovora koji pomažu finansiranje sporta i sportista širom sveta.

Ipak, Koventri je rekla da se panel MOK-a držao "politike otvorenih vrata" i pozdravila pristup nezavisnih grupa sportista koje žele da ospore uvedeni sistem.

Ne propustite

Ne propustite

Preporuka za vas

WEB preporuke